KARADŽIĆ OSLOBOĐEN GENOCIDA U 7 OPĆINA, ALI NE U SREBRENICI

Radovan Karadžić u poluvremenu suđenja oslobođen optužbe za genocid u sedam bosanskohercegovačkih opština: Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku. Za preostalih deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, po ocjeni sudija izvedeno je dovoljno dokaza koji bi mogli biti osnova za osuđujuću presudu.

Sense Tribunal — Pretresno vijeće korejskog sudije O-Gon Kvona/Kwon djelimično je prihvatilo zahtjev Radovana Karadžića po pravilu 98 bis i donijelo oslobađajuću presudu po tački 1 optužnice koja bivšeg predsjednika Republike Srpske tereti za genocid u sedam bosansko-herecegovačkih opština – Bratuncu, Foči, Ključu, Prijedoru, Sanskom Mostu, Vlasenici i Zvorniku.

Analizirajući dokaze tužilaštva vijeće je zaključilo da ubistva, nanošenja teških fizičkih i mentalnih povreda, prisilna premiještanja stanovništva i nametanja neljudskih uslova u zatočeničkim objektima u spomenutim opštinama, svojom “prirodom, razmjerama i kontekstom… nisu dosegli nivo” iz kojeg bi razumni presuditelj činjenica mogao van razumne sumnje zaključiti da su počinjeni sa namjerom da se bosanski Bošnjaci i/ili Hrvati u cjelosti ili dijelom unište kao etnička ili vjerska grupa.

Za zločine za koje se Karadžić tereti u ostalih 10 tačaka optužnice tužilaštvo je, po ocjeni vijeća, izvelo dovoljno dokaza na osnovu kojih bi se optuženom mogla izreći osuđujuća presuda. Ti zločini su kvalifikovani kao četiri udružena zločinačka poduhvata – etničko čišćenje i progon nesrpskog stanovništva u velikim dijelovima Bosne i Hercegovine, kampanja artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom, uzimanje osoblja UN za taoce i, konačno, genocid u Srebrenici u julu 1995. godine.

Na osnovu dokaza koje je ponudilo tužilaštvo, po mišljenju vijeća, razumni presuditelj činjenica bi mogao zaključiti da su u okviru tih udruženih zločinačkih poduhvata počinjena krivična djela navedena u optužnici, kao i da je Karadžić kao predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga i sam učestvovao u tim poduhvatima. Karadžić je sa ostalim učesnicima dijelio ciljeve tih zločinačkih poduhvata da se bosanski Bošnjaci i/ili Hrvati trajno uklone sa tih područja činjenjem progona, istrebljenja, ubistva, deportacije i drugih nehumanih djela, uključujući i genocid u Srebrenici.

Dokazi, po ocjeni sudija, pokazuju da je u slučaju Srebrenice Karadžić dijelio namjere drugih članova udruženog zločinačkog poduhvata, uključujući i specifičnu namjeru da se počini genocid i da se srebrenički Bošnjaci diskriminišu na rasnim, vjerskim ili političkim osnovama.

Radovan Karadžić će se u sudnici ponovo pojaviti 3. septembra na konferenciji o stanju u postupku, a početak izvođenja dokaza odbrane je zakazan za 16. oktobar.

****

Lagumdžija: Svi mi znamo ko je Karadžić i kako će suđenje završiti

Lagumdžija komentarisao oslobađenje Karadžića od optužbe za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini

Fena — Predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija kazao je danas novinarima u Sarajevu da je njegov stav prema Radovanu Karadžiću i stav SDP-a veoma poznat dodajući da ukoliko je neki ubica oslobođen optužbe, jer mu neko ubistvo nije dokazao, ne znači da nije masovni ubica.

Naime, Haški tribunal odbio je zahtjev Radovana Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, ustvrdivši da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodio optužbe za genocid u sedam općina u Bosni i Hercegovini.

Saopćavajući odluku, predsjedavajući Sudskog vijeća O’Gon Kwon je rekao da dokazi koje su predočili tužioci nisu dovoljni za dokazivanje tačke optužnice prema kojoj su snage bosanskih Srba u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik pokušale da Bošnjake i Hrvate “unište u potpunosti ili djelomično kao etničke grupe”.

Lagumdžija ističe da je svima poznato ko je Radovan Karadžić te da je potrebno upitati nadležni sud zašto mu neka zlodjela nisu dokazana dodajući da je sasvim jasno i kako će to suđenje u Haagu završiti.

Vijeće je utvrdilo da je tužilaštvo, u nedavno okončanom dokaznom postupku, podnijelo dovoljno dokaza po svim drugim tačkama optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, na osnovu kojih bi, ukoliko bi bili prihvaćeni, Karadžić mogao biti osuđen.

Karadžić je optužen za genocid nad više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teroriziranje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje pripadnika UN-a za taoce, od 1992. do 1995. godine.

****

Reakcije  žrtava Genocida u Bosni

Anadolija i razne agencije — Žrtve ratnih zločina u Bosni i Hercegovini i njihove porodice šokirane su današnjom odlukom Sudskog vijeća Haškog tribunala da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom ratnog zločinca Radovana Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

Smatraju da je Radovan Karadžić na ovaj način, praktično, potpuno oslobođen, bez obzira što će i dalje biti iza rešetaka.

Predsjednik Udruženja logoraša Bratunac Sakib Ahmetović kazao je za agenciju Anadolija (AA) da su žrtve iz njegovog grada zatečene ovakvom odlukom.

“Mi smo upozoravali da Tužilaštvo u Hagu ne radi ispravno i pravilno, da ne dovodi prave svjedoke, te da su nakaradno napisali optužnice. Na licu mjesta se zna da je to bio genocid. Mogu ga zvati kako hoće, ali mi nikada nećemo pristati da ono što se desilo u Bratuncu ne nazovemo genocidom. U Bratuncu se desio genocid, a sigurno i u susjednim općinama”, izjavio je Ahmetović.

Predsjednica Udruženja “Žena – Žrtva rata” Bakira Hasečić kroz suze govori da su žrtve izgubile svaku nadu u pravdu koja je bila probuđena osnivanjem Haškog tribunala 1993. godine.

“Šokirani smo. Užasno je da se ovo dešava na Vidovdan kada su nam 1989. godine sa Gazimestana poslali poruke da će nas uskoro ubijati. Na Brajam su nas klali, a zločince, evo, na Vidovdan oslobađaju. Nevjerovatno je da se ovo dešava samo dan nakon što smo u Višegradu obilježili godišnjicu žive lomače. Haški tribunal je danas legalizirao genocid nad Bošnjacima. Najvećem krvniku na Balkanu je poručeno da je imao pravo što je ubijao Bošnjake”, kaže Hasečić za AA, te ističe:

“Sve ovo je dirigirala međunarodna zajednica koja je i 1992. godine dozvolila da nad nama izvrše genocid i da nas istrjebljuju. Trebalo je, očito, da nas nestane s ovih prostora. Ovo je sramota glavnog haškog tužioca Sergea Brammertza, koji nas je lagao cijelo vrijeme. Brammertz je isturena ruka genocida”.

Predsjednica Sekcije Društva za ugrožene narode u Sarajevu Fadila Memišević tvrdi da današnja presuda predstavlja “strašnu uvredu za žrtve kod kojih je bila probuđena nada da će Haški tribunal zadovoljiti pravdu”.

“Sve nas je ovo šokiralo. Žrtve su jako nezadovoljne. Jednostavno smo zanijemili.

Nanesena je velika uvreda žrtvama koje su čekale olakšanje i kojima je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (UN) obećalo pravdu. Tribunal neće spriječiti đavolji krug nasilja. Nema šansi da dođe do mira, jer nema zadovoljenja pravde! Izgleda da Hag prihvata samo ono što je kao zločin priznala agresorska strana, koja je izvršila zločin. Nejverovatno je kazati da u Bratuncu nije bilo genocida, iako su Bratunčani ubijani u Srebrenici”, ističe Memišević

Ahmet Grahić, Predsjednik Udruženja porodica zarobljenih i nestalih općine Zvornik podvlači da je Radovan Karadžić od danas slobodan čovjek, a da je međunarodna zajednica potvrdila svoje licemjerstvo.

“Međunarodna zajednica je dokazala da je sudjelovala u genocidu koji je sproveden u BiH. Karadžić je samo izvršio njihov nalog da nas Bošnjake što više pobije i raseli. Oslobodili su Karadžića, ali su ponovo osudili žrtve. Ohrabrili su ostali karadžiće i mladiće diljem BiH. Njima je sada dato zeleno svjetlo da nastave svoj krvavi pir i da nas brutalno ubijaju”, izjavio je Grahić.

Pretresno vijeće Haškog tribunala djelomično je danas prihvatilo Karadžićev zahtjev po pravilu 98 bis i donijelo oslobađajuću presudu po tački 1. optužnice, koja je bivšeg predsjednika Republike Srpske teretila za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina. Drugi zahtjevi optuženog su odbijeni, tako da Karadžiću ostaje da izvodi svoje dokaze po ostalih 10 tačaka optužnice, uključujući i onu koja ga tereti za genocid u Srebrenici.

Bošnjački oficir za vezu s Haškim tribunalom Amir Ahmić kazao je u ekskluzivnom razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da je sramna današnja odluka Sudskog vijeća Haškog tribunala da nema dovoljno dokaza da su srpske snage pod vodstvom Radovana Karadžića izvršile genocid u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

“Ovo je sramota i Haškog tribunala i njegovog osnivača. Čekali smo 17 godina Karadžića da bi nam sudija O-Gon Kvon sve to tek sada rekao. To je sramota”, izjavio je Ahmić za AA.

Podsjetio je da Haško tužilaštvo od svog osnutka dokazuje genocid u BiH koji se desio nad Bošnjacima i Hrvatima.

“Optužnica protiv Karadžića i Ratka Mladića je podignuta 1995. godine. Sada smo dočekali trenutak da nam korejski sudac i kompanija kažu da ta optužnica uopće nije imala temelja!? Dozvolilo se da se kaže kako Karadžić nije počinio genocid!

Dakle, čekali smo jedno sudsko vijeće da bi nam, na sredini postupka, kazalo da je optužnica podignuta protiv Karadžića neutemeljena i da nema dokaza za genocid!? Čekali su 17 godina da nam kažu tu sramotu i to danas u sudnici Haškog tribunala. Haško tužilaštvo mora se žaliti i pokušati da ovo promijeni. U slučaju da se ne promijeni ovakav stav, onda je iluzorno očekivati išta u slučaju “Mladić” gdje se optužnica odnosi na genocid u istim općinama kao u slučaju Karadžića”, smatra Ahmić.

Tvrdi da ne može govoriti o političkim utjecajima u ovom slučaju, ali ističe da
postoji kontinuitet negiranja genocida nad Bošnjacima iz krugova međunarodne zajednice.

“Taj kontinuitet je bio prepoznatljiv i u toku agresije na BiH i prilikom sklapanja Dejtonskog sporazuma, pa i ovih dana. Ovo što se dešava preko međunarodnih sudova, sudova Ujedinjenih naroda (UN), kao što su Međunarodni sud pravde (ICJ) i Međunarodni tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY), samo je finalizacija jednog kontinuiteta negiranja genocida nad Bošnjacima kroz presude Haškog tribunala. Slično se desilo u tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore za genocid, kao i u nekoliko drugih presuda. Ponavljam, kontinuitet jedne politike završio je na način da nam je sudija Korejanac rekao da je optužnica koja je podignuta 1995. godine – iluzorna”, naglašava Ahmić.

Sve ovo, napominje Ahmić, podsjeća na politiku najvećeg dijela međunarodne zajednice. Ne čudi, jer je ona projicirana upravo kroz organe UN-a-.

“Očekivali smo da će Tribunal ispraviti te greške iz prošlosti i ranijih presuda, te dozvoliti da se proces protiv Karadžića dovede do kraja. Šta smo radili 17 godina!? Nadali se da možemo nešto dokazati. Od toga nema ništa, rekao nam je Kvon. Ako Tužilaštvo žalbom ne vrati ovu stvar na početak, iluzorno je bilo šta očekivati od slučaja “Mladić”. Mislim da se ova stvar, kada je u pitanju genocid u BiH, nažalost, privodi kraju”, podvukao je Ahmić.

Na pitanje da li očekuje žalbu Haškog tribunala, Ahmić je pojasnio da se žalba može uputiti na svaku odluku Sudskog vijeća.

“Istina, u Historiji tribunala nikada se nije desilo da se nakon takozvane međupresude, u sredini postupka, podnosi žalba. Ali, se nikada nije desilo da je Sudsko vijeće uradilo ovakvo nešto. Nešto slično desilo se u slučaju “Jelisić”, ali je Žalbeno vijeće kasnije zaključilo da je Sudsko vijeće napravilo grešku. Naravno, tad samo, 1998. godine, izgubili presudu za genocid upravo zbog stava da za njega nema dokaza. Rečeno je da je napravljena greška, ali slučaj nisu vratili na ponovni postupak. Sad nam se slična stvar desila”, odlučno kaže Ahmić.

Pretresno vijeće Haškog tribunala djelomično je danas prihvatilo Karadžićev zahtjev po pravilu 98 bis i donijelo oslobađajuću presudu po tački 1. optužnice, koja je bivšeg predsjednika Republike Srpske teretila za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina. Drugi zahtjevi optuženog su odbijeni, tako da Karadžiću ostaje da izvodi svoje dokaze po ostalih 10 tačaka optužnice, uključujući i onu koja ga tereti za genocid u Srebrenici.

****

Karadžić: Od ogorčenja do zadovoljstva

BIRN — Odluka Haškog tribunala da nema dokaza o odgovornosti Radovana Karadžića za genocid u sedam opština u BiH izazvala je razočarenje i tugu kod žrtava, a djelimično zadovoljstvo u pravnom timu bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS).

Za neke pravne stručnjake ova odluka je očekivana ako se uzmu u obzir raniji stavovi Sudskih vijeća u Haagu po ovom pitanju, dok su drugi u izjavi za BIRN – Justice Report ocijenili da se najteža djela, kao što je genocid, ne bi trebala da razmatraju “parcijalno” i da se Tužilaštvo trebalo bolje pripremiti.

Rješavajući zahtjev Karadžića da na polovini suđenja bude oslobođen, Sudsko vijeće je utvrdilo da su tužioci izveli dovoljno dokaza protiv njega po deset tačaka optužnice, uključujući i genocid u Srebrenici, ali ga je oslobodilo optužbe za genocid u sedam opština u BiH.

Miodrag Stojanović, branilac koji je zastupao veliki broj optuženih pred sudovima u Haagu i BiH, smatra da je očekivan ovakav zaključak Sudskog vijeća s obzirom na dosadašnje presude Tribunala u vezi sa optužbama za genocid u BiH.

“Tužilaštvo je krenulo s optužnicama i Karadžiću i Mladiću, najblaže bih rekao, megalomanski. Tereti ih za dva genocida – jedan u Srebrenici, drugi počinjen u pojedinim opštinama, iako je u tom trenutku bilo svjesno činjenice da nijedna presuda nije potvrdila genocid ni u bilo kojem od tih gradova”, kazao je Stojanović.

Sudsko vijeće u postupku protiv Karadžića je, kako je dodao, cijeneći standard da je genocid ono što se desilo u Srebrenici, a nije ono što je bilo u Sarajevu, Bosanskoj krajini ili istočnoj Bosni.

Stojanović, koji je u timu Odbrane Ratka Mladića, optuženog za ista djela kao i Karadžić, procjenjuje da će i na suđenju bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) doći do iste odluke kada bude završen dokazni postupak Optužbe.

Zarije Seizović, profesor međunarodnog prava iz Sarajeva, smatra da je svaki slučaj individualiziran i da se se mozaik u svakom predmetu sklapa posebno.

“Po meni je nelogično da se sukcesivno po fazama odlučuje o jednoj tako ozbiljnoj stvari kao što je genocid. Ne mislim da postoji zla namjera Tribunala niti da se on može ocijeniti kao pristrasan. Međutim, kada se radi o tako ozbiljnim zločinima, najtežim, kao što je genocid, onda treba voditi računa o kompleksnosti bitka krivičnog djela. Najteže je dokazati genocidnu namjeru. Zbog toga što je nju teško dokazati, teško je dokazati genocid”, objasnio je Seizović.

Vasvija Vidović, koja je takođe zastupala optužene pred Haškim tribunalom, smatra da postoje dokazi o genocidu i u drugim opštinama osim Srebrenice.

“Pošto je Tužilaštvo imalo iskustvo u drugim predmetima koji se tiču ovih općina, trebali su raditi na tome da kompletiraju dokaze kako bi osigurali osuđujući presudu, a smatram da je tih dokaza bilo”, kazala je Vidović.

Slično misli i Nataša Kandić, direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, koja je istaknula da je iznenađena ovakvom odlukom.

“Ova odluka je neočekivana i navodi na razmišljanje da li je Tužilaštvo izvelo sve dokaze kada je riječ o zločinima, recimo u Prijedoru ili Zvorniku, a kada znamo šta se dešavalo u tim opštinama. Kada se to posmatra, ne može se doći do drugog zaključka nego da je u tim opštinama postojala namjera djelimičnog uništenja grupe ljudi i to je zaista opis genocida”, pojasnila je Kandić.

Žrtve smatraju da je odluka Haškog Tribunala kojom je Radovan Karadžić oslobođen za genocid u sedam opština u BiH žalosna i potresna.

Hazim Mujčinović iz Vlasenice kazao je da ga odluka vraća u dane kada su se dešavala ubistva u tom gradu, te dodao da se ovakvim odlukama “vrši sudski genocid”.

“Mi smo bili niko, bili smo manji od kamena zato što je bilo ko mogao doći, izvesti nas, zaklati ili ubiti. Kompletan sudski proces i kompletne odluke koje su se donosile dosad podsjećaju da se vrši nekakav sudski genocid, ako se to tako može reći, nad žrtvama koje su već jednom žrtvovane”, kazao je Mujčinović, dodavši da je “Vlasenica bila logor kroz koji je prošlo oko 10.000 ljudi iz Podrinja”.

Oduka Haškog suda za Magbulu Mešanović iz Udruženja porodica nestalih općine Ključ je neshvatljiva.

“Meni samo još ostaje Božija pravda i ništa više, jer u sve sam se za ovih 15 godina tako razočarala u sud. Zbilja više nemam riječi da pričam”, kazala je ona.

Članovi tima Karadžićeve Odbrane Peter Robinson i Goran Petronijević izrazili su zadovoljstvo odlukom Haškog tribunala da odbace optužbu za genocid u sedam bosanskohercegovačkih općina.

Robinson je rekao da je odluka Haškog tribunala “hrabra”, te da pokazuje “neovisnost sudija”. S druge strane, Petronijević je istaknuo da je Sudsko vijeće moglo osloboditi Karadžića i drugih optužbi da su imali “malo više hrabrosti”.

“Mi smo ubijeđeni da ćemo do kraja postupka koji slijedi, dakle naših svjedočenja, materijala, eksperata, pismenih dokaza koje ćemo uložiti, dovesti da se u potpunosti razobliči taj stereotip i laži u vezi sa Srebrenicom i Sarajevom kao glavnim slučajevima u nesrećnim i krvavim dešavanjima u građanskom ratu u BiH”, kazao je Petronijević.

Prema Petronijevićevim riječima, odluka Sudskog vijeća da su ostali navodi optužnice dokazani, ne znači da će Odbrana imati problem da ih opovrgne tokom svog dokaznog postupka.

Za prvu tačku optužnice – koja je Karadžića teretila za genocid nad Bošnjacima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik – po nalazu sudija, tužioci nisu podnijeli dovoljno dokaza.

“Iako je predočeno dovoljno dokaza da su srpske snage u tim opštinama počinile progon, masovna ubistva i istrebljenje, nije dokazano da su pritom imale genocidnu namjeru, odnosno da su pokušale da muslimane i Hrvate unište u potpunosti ili djelimično kao etničke grupe, što je uslov za krivično djelo genocida”, rekao je sudija O-Gon Kwon, predsjedavajući Vijeća.